Zemlja pjesme i koride
Mexico zemlja snova
Logo bloga
Anketa
Dali bi ste voljeli posjetili Mexico?


Online Status
Web caffe
Nema zapisa.
Putovanje u Mexico
Malo sam se raspitivao po agencijama, a vidim da neke i zanima putovanje u Mexico. Trenutno jedina ponuda (posto je jesen pa zima) ima oko 21.9.2007 put u Mexico iz zdračne luke u Zagrebu/Dubrovniku od Frankfurta, pa direktno za Mexico. Putovaje je zamišljeno na 2 tjedna, a karta stoji negdje oko 20.tisuća KN ili 5 tisuća KM. Ali to obuhvaća razgledavanje cijelog Mexica.
Uskoro ću detaljnije staviti o putovanju za Mexico. Do tada budite pozdravljeni.
Blog - kolovoz 2007
petak, kolovoz 31, 2007

1. Da je Ciudad de Mexico jedan od najvećih gradova u Latinskoj Americi.
2.
Da je Meksiko 14 zemlja po veličini na svijetu.
3.
Da je neovisnost od Španjolske Meksiko dobio 16.9.1810 godine.
4.
Da je Ciudad de Mexico podijeljen na 16 gradskih krugova.
5.
Da je Meksiko u svijetu najpoznatiji po telenovelama, tequili, koridi i pjesmi.
6.
Da je nepravilno reci za Ciudad de Mexico, Mexico City.
7.
Da je Ciudad de Mexico okružen sa vulkanima blizanicama Popocatepetl i Iztaccihuatl.
8.
Da je La Torre Mayor u Ciudad de Mexicu, najviša zgrada u Latinskoj Americi koja je visoka 225 metara i ima 55 katova.
9.
Da je teren u Ciudad de Meksiku mekan pa grad tone godišnje oko 25 cm.
10.
Da se Ciudad de Mexico nalazi na području ugroženom potresima.
11.
Da su potresi u glavnom gradu Meksika manjeg i srednjeg intenziteta redovni.
12.
Da je Ciudad de Mexico 19.rujna 1985 pogodio potres snage 8,1 po Richteru, kada je poginulo oko 45.000 ljudi.
13.
Da u Mekiku 106,255,000 ljudi govori spanjolskim jezikom.
14.
Za Meksiko kazu da je zemlja pjesme plesa i koride.


La Torre Mayor


lovemexico @ 15:33 |Komentiraj | Komentari: 57 | Prikaži komentare
četvrtak, kolovoz 30, 2007

Ime Grada

Svoj glavni grad Meksikanci najčešće nazivaju México ili El D.F.("El De Effe"). Dakle, kad se kaže Meksiko, uobičajeno je da se to odnosi na grad, kad piše Mexico D.F. - Distrito Federal riječ je o federalnom distriktu Federalne države Meksiko. Puno rjeđe, i gotovo isključivo u službenim dokumentima ili prilikama se spominje La Ciudad de México. Zemlja, odnosno država Meksiko je dobila ime po glavnom gradu ali ju njeni stanovnici rijetko nazivaju México, uglavnom kažu La República ili jednostavno La Patria (Domovina). U svijetu se često, pogrešno, koristi engleski naziv Mexico City.

Podjela grada

Grad Meksiko je podijeljen na 16 gradskih krugova: Álvaro Obregón, Azcapotzalco, Benito Juárez, Coyoacán, Cuajimalpa, Cuauhtémoc, Gustavo A. Madero, Iztacalco, Iztapalapa, Magdalena Contreras, Miguel Hidalgo, Milpa Alta, Tláhuac, Tlalpan, Venustiano, Carranza i Xochimilco.

Dostignuća

Uređeničke civilizacije Meksika zaslužne su za mnoge pronalaske:
  • gradnja piramida
  • matematika
  • astronomija
  • pisanje
  • izuzetno precizni kalendar
  • točak
  • fina umetnost
  • intenzivna poljoprivreda
  • računanje abakusom
Metalurgija je bila ograničena na bakar, zlato i srebro.

Klima

Zahvaljujući svom dosta visokom položaju grad se nalazi u području umjerene klime. Oko podneva je jako vruće samo ljeti, u razdoblju između travnja i lipnja. Od listopada do svibnja je sušno a od lipnja do rujna kišno razdoblje kad kiša pljušti uglavnom kratko i snažno. Prosječna godišnja temperatura iznosi 16,5"C, a prosjecna kolicina padalina je 894 milimetara. Najtopliji mjesec je svibanj s prosjekom od 18,6"C, a najhladniji prosinac i siječanj sa 13,8"C. Najveca kolicina kise padne u kolovozu i to oko 194 mm, a najmanje u siječnju, samo 10 mm.

Zemljopisni položaj

Grad Meksiko se smjestio na južnom završetku 60 km duge i 100 kmširoke Meksičke doline koja s enalazi na prosječno 2.308 m nadmorske visine i s tri strane je okružena brdima, između ostalog sa vulkanima blizanicima Popocatepetl i Iztaccihuatl kao i Sierra Nevadom. Zbog takvog položaja je opasnost od smoga neprekidno vrlo velika. Federalni distrikt ima površinu od 1.479 km2. odručje metropole „Zona Metropolitana de la Ciudad de Mexico“, u kojeg pored glavnog spadaju još i 34 druga grada i okolice, ima površinu od 4.986 km2. Ovo je područje koje podsjeca na zdjelu je već stoljećima središte mzemlje, davno prije nego što je moglo biti i riječi o nekoj meksičkoj naciji. Dolina je nekada bila ispunjena nizom jezera ali su ih Španjolci uglavnom isušili. Htjeli su smanjiti opasnost od poplava nakon ljetnih kiša, i povećati površinu za naseljavanje. Međutim, teren je u gradu još uvijek mekan pa grad Meksiko tone godišnje oko 25 cm.

Geologija

Grad Meksiko se nalazi na području ugroženom potresima. Potresi manjeg i srednjeg intenziteta su redovni. 19.rujna 1985 je potres snage 8,1 po Richteru sa epicentrom u federalnoj državi Michoacan udaljenoj oko 350 km od glavnoga grada Meksika odnio, po zvaničnim podatcima, 9.500 ljudskih života, a 30.000 ljudi je ostalo bez krova nad glavom. Prema podatcima spasilačkih ekipa broj mrtvih je bio do 45.000 ljudi. Ukupno je oštećeno 2.800 zgrada, od toga ih se 880 srušilo. Veliki broj žrtava je bio posljedica nekvalitetne gradnje zgrada, a mekana podloga grada je još doprinijela pojačanju efekta potresa.



lovemexico @ 20:49 |Komentiraj | Komentari: 30 | Prikaži komentare
srijeda, kolovoz 29, 2007

Prema broju izgovornih govornika:


1. Meksiko (106,255,000)
2. Kolumbija (45,600,000)
3. Španjolska (44,400,000)
4. Argentina (41,248,000)
5. SAD (41,000,000)
6. Peru (26,152,265)
7. Venezuela (26,021,000)
8. Brazil (19,700,000)
9. Čile (15,795,000)
10. Kuba (11,285,000)
11. Ekvador (10,946,000)
12. Dominikanska Republika (8,850,000)
13. Gvatemala (8,163,000)
14. Honduras (7,267,000)
15. Bolivija (7,010,000)
16. Salvador (6,859,000)
17. Nikaragva (5,503,000)
18. Paragvaj (4,737,000)
19. Kostarika (4,220,000)
20. Portoriko (4,017,000)
21. Urugvaj (3,442,000)
22. Panama (3,108,000)
23. Filipini (2,900,000)
24. Francuska (2,100,000)
25. Portugal (1,750,000)
26. Haiti (1,650,000)
27. Rusija (1,200,000)
28. Maroko (960,706)
29. Ujedinjeno Kraljevstvo (900,000)
30. Japan (500,000)
31. Italija (455,000)
32. Ekvadorska Gvineja (447,000)
33. Njemacka (410,000)
34. Zapadna Sahara (341,000)
35. Kanada (272,000)
36. Kina (250,000)
37. Gvajana (198,000)
38. Švicarska (172,000)
39. Izrael (160,000)
40. Australija (150,000)
41. Belize (130,000)
42. Curaçao (112,450)
43. Aruba (105,000)
44. Južna Koreja (90,000)
45. Andora (40,000)
46. Švedska (39,700)
47. Trinidad i Tobago (32,200)
48. Turska (29,500)
49. Novi Zeland (26,100)
50. Nizozemska (17,600)
51. Finska (17,200)
52. Francuska Gvajana (13,000)
53. Rumunjska (7,000)
54. Bonaire (5,700)
55. Američki Djevičanski Otoci (3980)
56. Libanon (2,300)
57. Austrija (1,970)
58. Kuvajt (1,700)
lovemexico @ 16:14 |Komentiraj | Komentari: 26 | Prikaži komentare
ponedjeljak, kolovoz 27, 2007

Španjolski jezik spada u pet velikih jezika svijeta. Španjolski je materni jezik 352 milijuna ljudi, a zajedno s ljudima kojim je dodatni strani jezik, španjolskim govore otprilke 417 milijuna ljudi (Prema procjenama iz 1999. godine).

Španjolski jezik spada u skupinu indoueropskih romanskih jezika, podskupinu iberoromanskih jezika. Najrašireniji je jezik na svijetu poslije kineskog.


Takav kakvog ga poznajemo danas, mješavina je jezika, nastala kroz stoljeća, pod utjecajem osvajača: Rimljana, Gota i Arapa.

Naziva se također i kastiljski (španj. Castellano), posebno u Južnoj Ameriic i u dvojezičnim zonama u Španjolskoj čije ime duguje svom porijeklu lingvističke raznolikosti španjolske regije Kastilje.

Povijest: Španjolski je jezik nastao u jugozapadnoj europskoj regiji, tada poznatoj kao iberski poluotok.

Porijeklo:
Krajem VI st.pr.Kr., Iberi, prvi stanovnici regije, počinju se miješati s Keltima, nomadskim i ratničkim plemenima koja se naseljavaju na područje Galicije u VII st.pr.Kr.. Te dvije grupe formiraju jedan narod, nazvan Keltoiberi i razvijaju jezik koji je jedna vrsta keltskog, ali ipak razjedinjen, ovisno od plemena i područja gdje se govori. Zbog toga se do dolaska Rimljana, koji započinju osvajanje poluotoka 218 g.pr.Kr., još uvijek ne može govoriti o jednoj lingvističkoj formi.

Pod rimskom vlašću poluotok postaje poznat kao Hispania. Stanovnici dolaze u kontakt s rimskim trgovcima, vojnicima te državnim službenicima i na taj način uče latinski Kako se klasični latinski, jezik obrazovanih, u cijelom rimskom carstvu počinje miješati s jezikom starosjedilaca - u ovom slučaju, Kelta, Ibera te Kartažana - nastaje novi jezik nazvan pučki latinski (lat. latin vulgar) koji koristi osnovni model klasičnog latinskog, ali se i dalje poprilično služi riječima starosjedilačkih jezika.

Standardizacija jezika:
Prva etapa stardardiziranog španjolskog jezika baziranog na kastiljskom dijalektu počinje 1200 g. kada kralj Kastilje i Leona Alfons X. Mudri, poznat i kao kralj erudit (lat. učenjak), daje zadatak jezikoslovcima sa svoga dvora da prevedu Bibliju te djela iz astronomije, povijesti i prava.

Drugi značajniji trenutak u razvoju jezika koji se pretvara u književni, desilo se povijesne 1492, godine koja je označila španjolsku povijest kako Kolumbovim otkrićem Amerike i preuzimanjem Granade, što je več ranije navedeno, tako i izdavanjem prve kastiljske gramatike kojoj je bio autor  Elio Antonio de Nebrija, humanista sa sveučilišta u Salamanci, koji je bio i autor hispano - latinskog rječnika sadržanog u dva sveska, naziva "Vocabularium".

Dok se na svjetskoj listi jezika koji se najviše govore nalazi na trećem ili četvrtom mjestu (ovisno o izvorima), dotle se na listi najvažnijih jezika španjolski jezik nalazi na drugom mjestu, odmah poslije engleskog, s gotovo 400 milijuna izvornih govornika.

Zemljopisna rasprostranjenost:



Iako je španjolski jezik najraspostranjeniji u Latinskoj Americi, on je zastupljen na svim kontinentima:

  • Amerika: Službeni je u Argentini, Boliviji, Republici Čile, Kolombiji, Kostarici, na Kubi, Ekvadoru, El Salvadoru, Gvatemali, Hondurasu, Meksiku, Nikaragvi, saveznoj državi New Meksiko (SAD), Panami, Paragvaju, Peruu, u Portoriku (SAD), Dominikanskoj Republici , Urugvaju i Venezueli, ali prisutnost španjolskog jezika je također važna i u Sjedinjenim Američkim Državama, Nizozemskim Antilima, Belizeu, Trinidad i Tobagu i nekim malenim područjima Brazila, Kanade i Haitija.
  • Afrika: Kanarski toci, Ceuta, Melilla, i neka područja Maroka; službeni je u Ekvatorkoj Gvineji i Zapadnoj Sahari. Od 11.listopada 2001. španjolski jezik je jedan od službenih jezika Afričke Unije, zajedno sa arapskim, francuskim, engleskim, portugalskim i svahili.
  • Antartik: Argentina, Čile, Španjolska i Peru su ustanovili baze na tom djelu svijeta
  • Europa: službeni je u Španjolskoj, a također se govori u Andori i Gibraltaru. Jezgre iseljenika su također u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Češkoj Republici i Švicarskoj. Jedan je od službenih jezika Europske unije
  • Australija: sedmi je jezik koji se najviše govori (cca. 97.000 prema popisu iz 2001), u velikoj većini su to iseljenici sa španjolskog govornog područja
  • Azija: malobrojni iseljenici u Saudijskoj Arabiji, manjina na Filipinima (2.658 prema popisu iz 1990.), Izrael (100.000 do 160.000), nešto iseljenika u Japanu, Kuvajtu i Turskoj (20.000-30.000).
  • Oceanija: Sveukupno oko 3.000 govornika na Rapanui (Uskršnji otoci (Čile). Na Guamu i Marijanskim otocima španjolski jezik je izumro te se nalazi u nekim pojavnim oblicima lokalnih jezika
lovemexico @ 23:30 |Komentiraj | Komentari: 14 | Prikaži komentare
lovemexico @ 23:26 |Komentiraj | Komentari: 0

Himno Nacional Mexicano

CORO
Mexicanos, al grito de guerra
El acero aprestad y el bridón,
y retiemble en sus centros la tierra.
Al sonoro rugir del cañón.

I
Ciña ¡oh patria! tus sienes de oliva
De la paz el arcángel divino,
Que en el cielo tu eterno destino
Por el dedo de Dios se escribió.

Más si osare un extraño enemigo
Profanar con su planta tu suelo,
Piensa ¡oh Patria querida! que el cielo
Un soldado en cada hijo te dio.

CORO

II
¡Guerra, guerra sin tregua al que intente
De la patria manchar los blasones!
¡Guerra, guerra! Los patrios pendones
En las olas de sangre empapad.

¡Guerra, guerra! En el monte, en el valle
Los cañones horrísonos truenen,
Y los ecos sonoros resuenen
Con las voces de ¡Unión! ¡Libertad!

CORO

III
Antes, patria, que inermes tus hijos
Bajo el yugo su cuello dobleguen,
Tus campiñas con sangre se rieguen,
Sobre sangre se estampe su pie.

Y tus templos, palacios y torres
Se derrumben con hórrido estruendo,
Y sus ruinas existan diciendo:
De mil héroes la patria aquí fue.

CORO

IV
¡Patria! ¡Patria! Tus hijos te juran
Exhalar en tus aras su aliento,
Si el clarín con su bélico acento
nos convoca a lidiar con valor.

¡Para ti las guirnaldas de oliva!
¡Un recuerdo para ellos de gloria!
¡Un laurel para ti de victoria!
¡Un sepulcro para ellos de honor!

CORO
Mexicanos al grito de guerra
El acero aprestad y el bridón,
y retiemble en sus centros la tierra.
Al sonoro rugir del cañón.
lovemexico @ 22:58 |Komentiraj | Komentari: 4 | Prikaži komentare

Image Hosted by ImageShack.us
Meksički nacionalni grb. Njegov dizajn odgovara legendi o osnutku Gran Tenochtitlana u kojem, azteci, po naredbi svog boga Huitzilopochtlija, okupili u centru Mesoamerice (centru Mexica) da bi našli orla koji jede zmiju. Zadovoljan je zbog orla koji jede zmiju iznad jednog nopala  na jednom pustom otoku u centru jezera.
lovemexico @ 21:48 |Komentiraj | Komentari: 3 | Prikaži komentare

Image Hosted by ImageShack.us


lovemexico @ 21:34 |Komentiraj | Komentari: 0
nedjelja, kolovoz 26, 2007
Sjedinjene Meksičke Države  -  Estados Unidos de Mexicanos

Položaj Meksika

Himna: Himno Nacional Mexicano

Službeni jezik:
Niti jedan. Španjolski i 62 indijanska jezika ravnopravni su jezici na cijelom području Meksika.

Glavni grad: Ciudad de Mexico

Predsjednik Meksika:
Felipe Calderon Hinojosa

Površina: 14. po veličini
  - ukupno: 1.972.550 km²
  - vode: 2,5 %

Stanovništvo: 11. po velični
  - ukupno (2007): 1,972.550
  - gustoća: 55/km²

Neovisnost: Od Španjolske 16.9.1810 godine.

Bruto domaći proizvod (Paritet kupovne moći): Procjena 2005.
  - ukupno: 1.191 bilijuna $
  - po stanovniku: 10,186 $

Valuta: Mekicki peso (100 centava)

Vremenska zona: UTC -6 do -8

Internetski nastavak: .mx

Pozivni broj: +52 ili 0052

1Ustav ne određuje službeni jezik. Općim zakonom o jezičnim pravima indijanskih naroda propisuje se da su svi indijanski jezici koji se govore nacionalni jezici i uživaju ravnopravnost na cijelokupnom području Meksika.
lovemexico @ 21:49 |Komentiraj | Komentari: 10 | Prikaži komentare
utorak, kolovoz 21, 2007
lovemexico @ 14:09 |Komentiraj | Komentari: 41 | Prikaži komentare
Drzavno uredjenje Meksika

Republika Meksiko - Estados Unidos Mexicanos federativna je drzava koja se sastoji od 29 drzava, jednog saveznog distrihta - Mexico, D.F. -(glavni grad sa okolicom) i dva teritorija. Na celu drzave je predsjednik, koji se bira na 6 godina i moze biti biran samo jedan put. Uz njega kao zakonodavna vlast stoji kongres, sastavljen od predstvanickog doma i Senata.

zastava meksika
Zastava Meksika
lovemexico @ 14:06 |Komentiraj | Komentari: 14 | Prikaži komentare
Mexico City - grad na jezerskom jastuku
Glavni grad Savezne drzave Meksika je Meksiko City. Razvio se u plodnoj dolini Anahuak, na sredisnjoj visoravni na nadmorskoj visoravni od 2412 metara, u blizini nekadasnjeg sjedista astecke drzave Tenochtitlana. Dasnji glavni grad, koji su na temeljima razorenog Tenochtitlana podigli Spanjolci dobio je, kao i sama drzava, ime po asteckom bogu rata Mexitliju. to je jedan od najvecih gradova latinske amerike odmah poslije Buenos Airesa i Sao Paola. Danas je Meksiko moderan grad sirokih avenija i prostranih trgova s mnogo drvoreda palmi i parkova. Jedna od najljepsih avenija, 60 metara siroka i 8 kilometara duga, je Paseo de la reforma u sredistu grada. Najduza ulica je avenija Idsurgentes duga 25 kilometara i prelazi grad u dijagonali, najsira i naprometnija je avenija Benita Juareza, koju cini niz monumentalnih gradjevina.


  
            Mexico City                  Trg u Mexico city-ju                   Zocalo

U sred grada na povisokom brijegu nalazi se dvorac Chapultepec, gdje su se zaustavili Asteci nasavsi, prema legendi, orla koji je uhvatio zmiju. (Legenda kaze da su Asteci, dosavsi na jezereo Texcoco, opazili na kaktusu orla kako prozdire zmiju. Shvativsi to kao dobar znak oni su ovdje osnovali naselje. Astecki orao sa zmijom postao je simbol glavnog grada a kasnije je uzet i u grb meksicke drzave). Ovaj dvorac iz doba kolonizacije bio nekada rezidencija spanjolskih kraljeva, a danas je pretvoren u nacionali povjesni muzej. Od velikog broja trgova osobito je imponzatan Zacalo, jedan od najljepsih na svijetu i bez takmaca na americkom kontinentu. Na tom trgu, na mjestu gde je nekad bio astecki hram, podignuta je vladina palaca, remek djelo plemenitosti i elegancije. I barokna katedrala najveca od svih americkih.
lovemexico @ 14:02 |Komentiraj | Komentari: 0
Maksiko danas

Stanovnistvo Meksika sastoji se od cistokrvnih indijanaca, koji cine 30 % cjelokupnog stanovnistva, 10 % bijelaca, odnosno kreola (potomaka doseljenih spanaca), i mestika, kojih ima najvise, tj. 60 %, pa je Meksiko zemlja Mestika. Spanjolski svajaci koji su zagospodarili prvobitnim sjedistima indijanske civilizacije nisu sa sobom poveli zene, oni su se pozenili indijankama i tako je doslo do stvaranja mjesanaca - mestika. Osim ovih triju glavnih grupa u Meksiku jos ima Japanaca i Kineza, zatim doeseljenih Amerikanaca, Kubanaca, Engleza, Talijana, Francuza, Spanjolaca.

  
           Meksico City                 Paseo de la Reforma              Katedrala

Slika Meksika nije potpuna bez njegove pjesme, koja docarava ljepotu te zemlje, govori o njezinim ljudima i njihovoj stoljetnoj borbi za slobodu. Meksikanac pjeva od srca i iskreno, s puo tuge i osjecaja, ali temperamentno kako samo on umije. Meksiko je zemlja pjesme i plesa. Na ulicama i trgovima pos svuda se susrecu grupe narodnih pjevaca i sviraca - Mariaci, s karakteristicnim sirokim sesirima, koji uz pratnju sojih narodnih instrumenata gitara, pjevaju, s mnogo topline, meksicke narodne pjesme. meksikanci su zestokog i zivog temperameta, hrabri su i neustrasivi. te osobine narocito dolaze do izrazaja u koridi (borba bikova i toreadora) koji je za meksiko prava nacionalna svecanost.
lovemexico @ 13:57 |Komentiraj | Komentari: 0
Stare kulture Meksika 

Tolteci
Maje
Asteci

Za razliku od vecine latinskoamerickih drzava, pa i njegovog sjevernog susjeda SAD-a, povijest Meksika vrlo je duga. U Meksiku su postojale tri stare civilizacije: Tolteci, Asteci, Maje.


Tolteci

Prvi stanovnici Meksika bili su Tolteci, miroljubivo indijansko pleme koje je razvilo vrlo visoku kulturu. Jos i danas postoje svjedoci graditeljskog umjeca Tolteka u njihovom religioznom sredistu i prijestolnici Teotihuacanu nedaleko od danasnjeg glavnog grada Meksika. No tvorci Meksicke drzave nisu bili Tolteci vec njihovi srodnici Asteci.


Maje

Od triju velikih kultura koje su nekada cvjetale na tlu meksika - Tolteka, Asteka i Maja, najrazvijenija je bila kultura Maja. Narod Maja bio je veliki stvaralacki i miroljubiv narod na vrlo visokom stupnju kulture. Zivjeli su na poluostrvu Yukatan i u dijelovima juznog meksika. Njihova dostignuca, poseno u likovnoj umjetnosti, arhitekturi i u razlicitim znanostima, mogu se mjeriti s dostignucima naroda starog svijeta - Egipcana i Grka. Period "zlatno doba" iz vremena "carstva Maja" pocinje u 2. st. p.n.e. i traje do 6. st. p.n.e. U to doba cvjetale su astronomija, matematika, arhitektura, kiparstvo, razradjeni kalendar. Narod Maja imao je vrsne matematicare. Svojim nacinom pisana brojki nadmasili su i Grke i Rimljane jer su poznavali vrijednost nule. Poznavali su kalendar kao i Asteci koji se takodje sastojao od18 mjeseci po 20 dana. Glavno sjediste kulture naroda Maja bio je grad Cicen Ica osnovan na Yukatanu u 5. st. n.e. Najvelicanstvenija gradjevina tog grada je piramida s hramom "El Castillo" visoka 23 metra jedna od najljepsih piramida u Meksiku.


Asteci

Asteci su pleme koje je pocetkom 14. vijeka dosli sa sjevera, podjarmilo je Tolteke i ostala plemena, naselilo meksicku visoravan- Anahuak i na obali jezera Tekscoco osnovali svoj glavni grad Tenochtitlan, koji se ubrzo azvio u najljepsi grad Astecke civilizacvije. U njohovu zivotu religija je imala veliku vaznost. Os brojnih vjerskih svecanosti i obicaja koji su Asteci odrzavali znacajno mjesto u njihovom zivotu zauzimali su obicaji zrtvovanja. Asteci su pri razlicitim svecanostima znali svojim bogovima zrtvovati na hiljade ljudi, najvecim dijelom svoje zarobljenike. Takodjer, Asteci su se bavili i znanoscu. POznavali su kalendar sa godinom koja se sastojala od 18 mjeseci po 20 dana. Kalendar je sluzio za odredjivanje sudbine koji su bogovi namjenili pojedincima. Asteci su imali i pismo, neke vrste hijeroglifskog pisma, u kojem su misli izrazavali slikom i bojama, slicno egipatskim hijeroglfima. Slova su bila u obliku zvijezda, zivotinja i ljudi, osobiti kraljeva i sl. Asteci su bili veliki umjetnici u obradi kamena. Jedan od najljepsih primjera njihova visokog umjeca je kameni kalendar iz 1479. godine, promjera gotovo 4 metra u koji su uklesani astronomski i hronoloski simboli u geometrijskim oblicima. Osim toga bili su veliki majstori u obradjivanju cistog bakra, srebra i zlata u ukrasne predmete. Asteci su kao i Maje poznavali papir, koji su dobijali iz korjena jedne vrste Agave. U razlicitim svjetskim bibliotekama cuva se danas 12 asteckih rukopisa, jedinih koji su sacuvani od nemilosrdnog unistenja spanjolskih osvajaca.


lovemexico @ 13:50 |Komentiraj | Komentari: 0
Geografski polozaj Meksika

Meksiko zauzima prostor koji je u stvari prijelazno podrucje-kopneni most izmedju Sjeverne i Juzne Amerike (granica prolazi prevlakom Tehuantepec u sirini od 216 km). Taj se prostor naziva srednja Amerika. Nalazi se izmedju SAD-a na sjeveru, Meksickog zaljeva na istoku, Beliza i Gvatemale na jugu i jugoistoku i Tihog oceana na zapadu i jugozapadu. Meksiko je najveca srednjoamericka drzava.Povrsinom je osam puta veci od Jugoslavije(1972000 km2), gotovo kao petina Europe. Meksiko se po povrsini ubraja medju devet najvecih drzava svijeta.


Mapa Meksika
lovemexico @ 13:47 |Komentiraj | Komentari: 0
Meksiko je svojim prostorom minijaturan kontinent, na kojem se susrecu raznovrsne klime i raznoliki pejzazi od tropskih predjela na jugu, visoravni i visokih planina sa stalnim snijegom i ledom do smedjih pustinja na sjeveru. Tu se susrecu proslost i sadasnjost, kameno doba i visoki, moderni neboderi, velike auto-strade i hiljade sela bez putova, granndiozni radovi natapanja i polja sprzena zbog suse, brojna sveucilista i velik broj nepismenih, vjersski fanatizam i ateizam, agrarna revolucija i seljaci koji napustaju zemlju. Malo je zemalja u svijetu s tolikim prirodnim i drustvenim kontrastima, s tako dugom i slavnom prosloscu.


  
   Trg u Mexico City-ju            Kalendar starih Asteka             Mapa meksika

Slika Meksika nije potpuna bez njegove pjesme, koja docarava ljepotu te zemlje, govori o njezinim ljudima i njihovoj stoljetnoj borbi za slobodu. Meksikanac pjeva od srca i iskreno, s puno tuge i osjecaja, ali temperamentno kako samo on umije. Meksiko je zemlja pjesme i plesa. Na ulicama i trgovima pos svuda se susrecu grupe narodnih pjevaca i sviraca - Mariaci, s karakteristicnim sirokim sesirima, koji uz pratnju sojih narodnih instrumenata gitara, pjevaju, s mnogo topline, meksicke narodne pjesme. meksikanci su zestokog i zivog temperameta, hrabri su i neustrasivi. te osobine narocito dolaze do izrazaja u koridi (borba bikova i toreadora) koji je za meksiko prava nacionalna svecanost.
lovemexico @ 13:43 |Komentiraj | Komentari: 0
Sjedninjene Meksičke Države (španjolski Estados Unidos Mexicanos), ili kraće Mekiko, država su u Sjevernoj Americi, koja graniči na sjeveru sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), na jugoistoku sa Gvatemalom, Belizeom i Karipskim morem, na zapadu s Tihim oceanom, a na istoku s Meksičkim zaljevom.
Po ustavnom uređenju, Meksiko je federalna republika koja se sastoji od 31 savezne države i jednog federalnog distrikta (Mexico, D.F.).
S površinom od gotovo 2 milijuna kvadtatnih kilometara, Meksiko je peta država po veličini u Americi i četrnaesta u svijetu. Po ukupnom broju stanovnika, Meksiko se nalazi na jedanaestom mjestu najnaseljenijih zemalja svijeta, a po broju izvornih govornika španjolskog nalazi se na prvom mjestu.
lovemexico @ 01:06 |Komentiraj | Komentari: 0
Sat
  • Blog je otvoren 25.8.2007
Arhiva
« » kol 2007
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  •  
  •  
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
  • 31
Brojač posjeta
41954
Glasaj za moj blog
Scena
Nema zapisa.
Index.hr
Nema zapisa.